Na poljoprivrednom gospodarstvu bioplinsko postrojenje može objediniti nekoliko potreba: obradu stajskog gnoja i organskih ostataka, proizvodnju električne ili toplinske energije te povrat hranjiva na poljoprivredne površine. Koristi ipak nisu automatske i ovise o svakodnevnom upravljanju.
Stabilnije upravljanje organskim materijalima
Zatvoren sustav prihvata i digestije može olakšati organizaciju velikih količina gnojnice i drugih organskih tokova. Proizvedeni metan hvata se i koristi kao energent umjesto da nekontrolirano odlazi u atmosferu. Digestat se može planirano skladištiti i primjenjivati prema potrebama usjeva.
Energija za vlastitu potrošnju
Električna energija može pokriti dio potreba farme ili prateće proizvodnje. Toplina može služiti za objekte, toplu vodu, sušare, staklenike ili procesnu potrošnju. Najveća se vrijednost postiže kada postoji stabilan korisnik topline tijekom većeg dijela godine.
Novi posao, a ne samo nova oprema
Bioplinsko postrojenje radi kontinuirano. Traži odgovornu osobu, plan hranidbe, održavanje motora i pumpi, kontrolu procesa, evidenciju ulaznih materijala, upravljanje digestatom i spremnost na kvarove. Gospodarstvo zato mora procijeniti ima li dovoljno ljudi, znanja i vremena ili treba vanjskog operatera.
Poseban rizik je oslanjanje na sirovinu koja postoji samo povremeno ili na prihode koji nisu ugovoreni. Prije odluke treba izraditi najmanje godišnju bilancu sirovina, energije i digestata, a zatim je provjeriti kroz nekoliko realnih scenarija.
Izvori i dodatno čitanje
- T. Al Seadi i sur., Priručnik za bioplin, BiG>East, 2008.
- U.S. EPA – Frequent Questions about Livestock Biogas Projects
Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje projektiranje, stručnu procjenu, pravni, okolišni ili financijski savjet za konkretan projekt.